Selasa, 21 Desember 2010

SEPI,Sosiliza Lei Violensia Domestika


SEPI,Sosiliza Lei Violensia Domestika
Aileu: iha salaun administrasaun Distritu Aileu,autoridade lokal,grupo feto,sosiadade sivil,joven,reprezentanete igreja no komunidade balu,halibur hamutuk iha salaun ne’e nian laran atu rona esplikasaun ka sosializasaun kona ba Lei violensia domestika husi ekipa nasiónal sekretaria estadu promosaun igualdade (SEPI),iha loron 02/12/2010.
 

Administardor Distritu Aileu Martinho.S.Alves Matos,hatudu hela kamizola no sumbrinda
violensia domestika ne’eb’e simu husi Direktór nasiónal politika dezenvolvimentu jenéru,
SEPI nian ba partisipante sira,simbolu katak Aileu simu ho kontente ba sosializasaun ne’e.
Foto L.F Martinho da.Costa
  
 Violensia domestika sai hanesan problemátika ida ne’ebé tinan ba tinan sempre mosu,no mós sai hanesan problema social ida difisil liu iha tempu ida agora dau-daun.Durente tinan tolunulu(30)ikus liu,orintesaun sira barak hasai husi testu jurídiku internasional maka fó hanoin atu prevene no hala’o investigasaun ba krime sira violensia domestika nain, no mós estabelese medidas atu ajuda vitima sira,kona ba igualdade no diskriminasaun iha faktu internasional ba dereitu sivíl no politika sira no iha konvensaun atu halakon diskriminasaun hotu-hotu hasoru feto,ne’ebé estadu Timor Leste ratifika ona.Lei Violensia Domestika ne’e promulga husi Prezidente Republika iha loron 21 Juñu 2010 no publika iha Jornal da Republika iha loron 07 Jullu 2010.

Iha abertura Administrador Distritu Aileu hateten “ lei ne’e promulga ona husi Prezidente Republika,entaun entidade hotu tenke halo tuir ka kompre saida mak hateten iha lei nian laran,lei ne’e hanesan buat obrigatori ida atu ita halo tuir”
Administrador ho naran kompleitu Martinho Seguir Laves Matos ne’e hateten tan katak “ saida mak inan feto no sosiadade sivil balu kestiona hodi bele iha lei ida hodi hamenus violensia domestika ka violensia kontra feto  ohin iha ona,ne’eduni keta halo violensia tan kontra feto sira,se lai ba toba iha sela,ne’eduni labele destroi imi nian familia hodi forma uma kain liu husi 1,maibe hanoin ba saida mak imi jura iha igreja katak “Ha’u sei la soe o to’o mate”,no keta halo imi nian parseiria moris nian sai moras tamba imi nian hahalok sira”
Martinho iha nian lia menon ikus katak “ ba partisipante hotu atu bele tau atensaun ba sosializasaun ne’e,karik iha duvidas ruma husu ba ekipa sosializasaun sira hodi esplika didiak ba imi,hodi nune’e imi mós labele implementa mós sala, no bele karik ba imi ne’ebé rona ona esplikasaun ne’e husu ba sosializa fali ba maluk sira ne’ebé mak la hola fatin iha ne’e,liu-liu ba foinsae sira atu rona didiak,hodi nune’e karik aban bainrua forma uma kain karik labele halo sala ba imi nian parseiraia moris nian,ba hotu-hotu mai ita hapara violensia domestika no violensia kontra feto,hodi moris iha felis,amizade no unidaded nain laran hahu husi uma laran to’o sosiadade sira tomak”
Koordinador ekipa sosializasaun lei Violensia Domestika Armando da.Costa ne’e ba L.F hateten “ sosializasaun ne’e hanesan parte ida husi kampaña ba loron 16 nian laran hahu husi loron 25/11/ 2010 to’o 10/12/2010,ho nian objetivu atu sossializa lei violensia domestika ba autoridade lokal,autoridade suku,no instituasaun relevante iha Distritu ne’e atu hatene atu hatenen kuiñtuidu kona ba lei violensia domestika ne’e
Armando da.Costa hanesan Direktór nasiónal politika dezenvolvimentu jenéru SEPI hato’o nia esperansa ho sosializasaun ne’e katak “ ho sosializasaun ne’e komunidade no autoridade lokal bele iha komprendesaun diak ba lei ne’e,atu nune’e sira bele kuintuiñua habelar imformasaun hodi nune’e bele halo mudansa ruma ba mentalidade publiku hodi hamenus ka hapara violensia domestika”
Iha lia menos ikus  Armando hateten “ba inan feton sira presija hatene imi nian dereitu liu husi politika governu nian atraves husi lei ne’e,ne’eduni esforsu-a’an ba atu buka hatene informasaun hodi nune’e karik hasoru violensia ruma karik,ita nian kazu ne’e refere ba los ne’ebé”
Oinsa sosiadade sivil no autoridade lokal balu nian hanoin kona ba sosializasaun lei violensia domestika ne’e hanesan Frater Carlos de.Deus no Fatima hateten sira nian parte kontente tamba governu bele ona pre-para lei ida hodi prevene violensia oi-oin ne’ebé kontra uma laran (Violensia Domestika)
Frater Carlos de.Deus hateten “ ha’u kontente ho sosializasaun lei ne’e,maibe ne’e lei estadu nian,ida ne’e importante atu bele aplika iha ita nian rai Timor,maibe ita kaer ba moral no kultura lei ne’e bele implementa agora ka lae?,ne’e hanesan duvidas bo’ot ida ba ita,proexemplu feto ida lori nian laen ba kesar iha polisia,hafoin prosesu to’o tama kedeia,maibe nian fila ,aid ala ruma sira nian 2 bele simu malu tuir kometmentu suramentu ne’ebé sira hateten Ha’u hadomi o,ha’u Sura La soe o to’o mate,maibe familia bele ka lae simu ka lae,ne’e hanesan pregunta bo’ot ida ba ita,ne’e duni presija kolaborasaun entre igreja,sosiadade sivil no governu atu bele implementa ho diak”.Carlos Salenta liu tan
Frater ne’ebé ajuda Padre Albino Marques iha parókia São Pedro no São Paulo ne’e hoto’o nian liamenon katak “ nu’udar umanu ne’ebé la ses husi sala no nu’udar fe’en no laen sempre iha problema iha uma laran,maibe tenke fila ba kometmentu ne’ebé imi halo iha igreja katak Ha’u hadomi o la soe o to’o mate,atu nune’e violensia domestika labele mosu,karik iha problema buka ba atu resolve tuir familia”
Hosi sorin seluk Fatima Ximenes ne’ebé hanesan  seksaun justisa PNTL Distritu Aileu hateten “ Nu’udar membru PNTL ba seksaun justisa senti kontente tamba durante ne’e ami halo invistigasaun ba kazu violensia domestika bazeia deit ba kodiku prosesu penal krime nian,ne’eduni ho iha ona lei ne’e bele fó vantasen diak ba ami hodi halo prosesu ba krime  violensia domestika”
Feto ne’ebé ho deviza sarjetu xefi ne’e hato’o mós nia lia menon katak “ husu ba komunidade hotu atu labele tauk mai fó imformasaun ruma kona ba violensia domestika,tamba iha ona lei hodi prosesu ema ne’ebé komete iha krime,sekarik ita tauk entaun ita rasik mak sei la prevene violensia”
Sosializasaun ne’ebé hahu husi tuku 9:00-16:00 ne’e remata ho susesu no tuir observasaun mós hatudu katak partisipante balu sei duvidas ho lei ne’e,tamba kompara ho kultura susar tebes atu implementa,ami husi isplikasaun ekipa sosializasaun partisipante bele simu tamba hakarak ka lakoi ema hotu tenke kompre ba lei”Martinho da.Costa



Tidak ada komentar:

Posting Komentar